Od izbora na sredini mandata u SAD-u do aktivizma protiv umjetne inteligencije: Mike Evans, glavni direktor za obavještajne poslove u Securitasu, analizira što ovoga mjeseca oblikuje sigurnosnu sliku.
Mike Evans, glavni direktor za obavještajne poslove u Securitasu, analizira ključna kretanja koja oblikuju sigurnosnu sliku i objašnjava što ona znače za otpornost organizacija.
Na početku studenoga izdvajam pet tema kojima bi se voditelji sigurnosti i otpornosti trebali baviti:
- Nemiri u Europi i mogućnost da se poremećaji prošire preko granica i među skupinama
- Izbori na sredini mandata u SAD-u i rizično razdoblje koje traje i nakon izbornog dana
- Aktivizam protiv umjetne inteligencije i raspon taktika s kojima se organizacije mogu suočiti
- Nacionalna pripravnost i uloga poslovnog sektora u jačanju šire otpornosti
- Sigurnost u blagdanskoj sezoni, kada poznate prijetnje se nastavljaju mijenjati
Ključna poruka:
Voditelji sigurnosti ne moraju predvidjeti svaki incident. Moraju razumjeti što se mijenja, kako to utječe na njihovu organizaciju, koji su znakovi upozorenja važni i kako procjenu pretvoriti u djelovanje.
Nemiri u Europi: rizik prelijevanja
Studeni je dobar primjer rizika prelijevanja jer pokazuje kako se nemiri mogu širiti među zemljama, nezadovoljstvima i zajednicama.
Mogući okidači su štrajkovi francuskih sindikata 5. studenoga, okolišni aktivizam oko konferencije COP31 od 9. do 20. studenoga te antiratni prosvjedi i najavljena turneja generacije Z „Revolution Europe Tour“ 20. studenoga.
Iza tih kampanja stoje različite skupine, ciljevi i povodi, pa ih ne treba promatrati kao jedinstven pokret. No nemiri se ne zadržavaju uvijek unutar jasnih zemljopisnih ili ideoloških granica. Društvene mreže omogućuju da se poruke i taktike vide, prilagode i ponove drugdje, i bez formalne koordinacije.
Tako nastaju tri oblika mogućeg prelijevanja:
- Zemljopisno širenje: događaji u jednoj zemlji potiču aktivnosti u drugima
- Spajanje nezadovoljstava: različiti povodi počinju dijeliti poruke, mete ili zahtjeve
- Oponašanje taktika: skupine preuzimaju metode koje su drugima naizgled uspjele
Većina prosvjeda ostat će zakonita i mirna. Ipak, razdoblja pojačane mobilizacije mogu kriminalcima, ekstremistima i drugim akterima otvoriti prostor da iskoriste nered, prodube podjele ili se priključe legitimnim ciljevima.
Na što obratiti pozornost
Zajednički datumi akcija u više zemalja, zajedničke poruke kampanja koje su dotad bile odvojene, organizacije ili sektori koji se javno označavaju kao mete, pozivi na eskalaciju ili izravnu akciju te znakovi da kriminalci ili ekstremisti nastoje iskoristiti prosvjedno okruženje.
Što to znači za sigurnost?
- Pratite povezane aktivnosti preko granica umjesto da svaki događaj procjenjujete zasebno
- Utvrdite postaju li vaše lokacije, sektor ili opskrbni lanci zajednička meta
- Razlikujte zakonite prosvjede od znakova namjere ometanja ili kaznenih djela
- Pripremite izloženije lokacije na prosvjede, blokade ili izravne akcije
- Pratite koriste li drugi zlonamjerni akteri nemire ili oslabljenu zaštitu
- Razmotrite ukupan učinak istodobnih ili uzastopnih poremećaja
Pojedinačni događaj govori vam što se događa. Veze među događajima mogu vam reći što slijedi.
Izbori na sredini mandata u SAD-u: rizično razdoblje ne završava na dan izbora
Izbori na sredini mandata u SAD-u pokazuju zašto pojačana zaštita ne znači nužno da prijeti neposredna ili ozbiljna opasnost. Izbori uključuju ključne ljude, procese, sustave i lokacije. I ograničeni poremećaji mogu imati šire posljedice za povjerenje javnosti, političku legitimnost ili kontinuitet.
Rizik proizlazi iz međudjelovanja prijetnje, važnosti onoga što bi moglo biti pogađeno i ranjivosti organizacije. Zato dodatne mjere mogu biti razmjerne i kada se sama prijetnja smatra upravljivom. Njihova je svrha često smanjiti ranjivost i zadržati posljedice poremećaja u prihvatljivim granicama.
Dan izbora treba promatrati kao prekretnicu, a ne kao kraj. Rizik se može nastaviti dok se glasovi prebrojavaju, objavljuju rezultati i razvijaju političke poruke. Odgođeni ili osporeni rezultati, dezinformacije, neprijateljska retorika i pozivi na mobilizaciju mogu produljiti razdoblje prijetnje i nakon 3. studenoga. Najavljeni prosvjedi u Washingtonu od 10. do 12. studenoga pokazuju kako se i drugi politički ciljevi mogu ispreplesti s poslijeizbornim okruženjem.
Organizacije ne bi trebale automatski ukinuti pojačane mjere čim se zatvore birališta. Mjere trebaju ostati vezane uz sliku rizika i jasne točke odlučivanja.
Na što obratiti pozornost
Osporeni ili odgođeni rezultati, zaoštravanje političke retorike, tvrdnje o prijevari ili nelegitimnosti, prijetnje dužnosnicima ili institucijama, pozivi na poslijeizbornu mobilizaciju, manipulirani ili umjetno generirani sadržaji te druge kampanje koje politički trenutak žele iskoristiti za vlastite ciljeve.
Što to znači za sigurnost?
- Izbore tretirajte kao ciklus koji obuhvaća kampanju, glasovanje, razdoblje neposredno nakon njega i kasnije političke prekretnice
- Dodatne mjere primijenite na lokacijama na kojima bi i manji poremećaj mogao imati nerazmjeran učinak
- Postavite jasne kriterije za pojačavanje, zadržavanje i smanjivanje sigurnosnih mjera
- Pratite poruke na internetu radi znakova fizičke mobilizacije
- Zaštitite izloženije urede, objekte, događanja i članove uprave
Dobra zaštita ne svodi se na predviđanje hoće li do poremećaja doći, nego na to da posljedice ostanu upravljive ako do njega dođe.
Aktivizam protiv umjetne inteligencije: upoznajte mogući raspon taktika
Sigurnosne posljedice umjetne inteligencije sve više nadilaze kibernetičke prijetnje, vjerodostojnost informacija i digitalne sustave. Fizička infrastruktura iza umjetne inteligencije postaje sve vidljivija. Podatkovni centri trebaju zemljište, gradnju, energiju, vodu, povezivost i složene opskrbne lance. Kako ulaganja rastu, takvi projekti nailaze na otpor zbog utjecaja na okoliš, stanovanja, troškova energije, nadzora, militarizacije i načina poslovanja u opskrbnim lancima.
Koalicija lokalnih aktivističkih skupina i organizacija civilnog društva iz cijele Europe proglasila je 6. i 7. studenoga danima akcije u sklopu kampanje Stop Dirty Data Centers. Traži se zastoj u razvoju velikih podatkovnih centara dok se ne riješe društvena i okolišna pitanja.
Zasebnu akciju protiv jednog podatkovnog centra u Nizozemskoj najavila je skupina koja se i ranije povezivala s ometajućim djelovanjem. To pokazuje zašto organizacije ne bi trebale pretpostaviti da sve skupine uključene u širu kampanju imaju iste ciljeve, mogućnosti i metode.
Taktike mogu sezati od javnog zagovaranja i zakonitih prosvjeda do blokada, zaposjedanja, neovlaštenog ulaska, vandalizma, oštećivanja imovine ili, u najtežem slučaju, ekstremističkog djelovanja.
Eskalacija nije neizbježna, a miran aktivizam ne treba tretirati kao kriminal. Procjene se trebaju temeljiti na ciljevima, namjeri, mogućnostima i uočljivim znakovima upozorenja, a ne na etiketama.
Na što obratiti pozornost
Javno imenovanje konkretnih organizacija ili objekata, promjene u retorici, objavljivanje podataka o lokacijama, znakovi izviđanja, upute za ometajuće akcije, prijelaz s podizanja svijesti na ometanje rada te oštećivanje imovine ili sumnja na sabotažu.
Što to znači za sigurnost?
- Procijenite izloženost svih lokacija, projekata, dobavljača i poslovnih veza
- Zaštitite ranjiva gradilišta, infrastrukturu i ključnu opremu
- Razradite scenarije za blokade, zaposjedanja i druge nenasilne oblike ometanja
- Pobrinite se da postupci eskalacije jasno razlikuju prosvjed od kaznenog djela
- Procijenite operativne i financijske posljedice malo vjerojatnih događaja s velikim učinkom
Ne pretpostavljajte da će se otpor zaoštriti. No znajte kako bi eskalacija izgledala prije nego što se dogodi.
AI generated image
Nacionalna pripravnost: kakva je uloga poslovnog sektora?
Sve više vlada, osobito u Europi, potiče građane da se pripreme za moguće krize. Scenariji se razlikuju, od ekstremnih vremenskih prilika i dugotrajnih poremećaja u infrastrukturi do kibernetičkih napada, terorizma i geopolitičkih sukoba. Zajednička je poruka da društva moraju moći podnijeti poremećaje, a ne se oslanjati samo na hitne službe ili intervenciju države.
To otvara i pitanje za privatni sektor: kakvu ulogu organizacije trebaju imati u nacionalnoj pripravnosti i otpornosti?
Tvrtke zapošljavaju ljude, upravljaju objektima i opskrbnim lancima te pružaju usluge o kojima ovise zajednice i gospodarstvo. Neke posjeduju kritičnu infrastrukturu ili podupiru njezin rad. Druge pružaju zaštitu, tehnologiju, logistiku, komunikacije ili druge sposobnosti koje održavaju ključne djelatnosti. Otpornost organizacija i otpornost države stoga su usko povezane.
Voditelji sigurnosti i poslovanja trebali bi znati odgovoriti na dva pitanja. Prvo, što organizacija čini kako bi pridonijela pripravnosti? Odgovor treba ići dalje od postojanja plana kriznog upravljanja ili plana kontinuiteta poslovanja. Treba objasniti kako organizacija štiti svoje ljude, poslovanje, imovinu, opskrbne lance, klijente i ugled te kako pridonosi širem sustavu oko sebe.
Drugo, što bi organizaciju potaknulo na djelovanje? Pojedinačni kibernetički incident, sumnjiv let drona, kvar infrastrukture ili sumnja na sabotažu mogu se teško protumačiti. Nekoliko povezanih pokazatelja može upućivati na značajan obrazac. Uprava treba dogovorene pragove na temelju kojih odlučuje kada obrazac opravdava promjenu razine zaštite.
Na što obratiti pozornost
Promjene u državnim smjernicama za pripravnost, nove inicijative za jačanje otpornosti, ažurirane službene procjene prijetnji, neuobičajeni poremećaji u kritičnoj infrastrukturi, sumnja na sabotažu ili izviđanje te nizovi incidenata sa sličnim metama, vremenom ili metodama.
Što to znači za sigurnost?
- Odredite ulogu organizacije u otpornosti države i društva
- Utvrdite koji su ljudi, imovina, procesi i usluge doista ključni
- Popišite ovisnosti o infrastrukturi i uslugama kojima upravljaju drugi
- Provjerite otpornost na dugotrajne poremećaje i poremećaje koji se preklapaju
- Dogovorite pragove za promjenu razine zaštite ili aktivaciju planova
- Za svaki prag odredite jasne odluke, odgovorne osobe i aktivnosti
Upozorenje ima vrijednost samo ako je povezano s odlukama: kada djelovati, zašto i s kojim ciljem.
Sigurnost u blagdanskoj sezoni: iznova procijenite poznate prijetnje
Dan zahvalnosti, Crni petak, Božić i doček Nove godine svake godine donose veliku koncentraciju ljudi, putovanja, trgovine i aktivnosti na internetu. Šire kategorije prijetnji su poznate: krađe i organizirani kriminal, prijevare, kibernetički napadi, rizici na mjestima okupljanja, opterećenost prometne mreže i trajna zabrinutost zbog ekstremizma.
No poznate kategorije prijetnji ne znače da je okruženje rizika isto. Zlonamjerni akteri uče i prilagođavaju se. Tehnologija im daje nove mogućnosti, a provjerene taktike postaju jeftinije, brže i uvjerljivije. Generativna umjetna inteligencija, primjerice, može podići kvalitetu i opseg phishinga, lažnog predstavljanja i kampanja društvenog inženjeringa.
Namjere zlonamjernih aktera i odabir meta također se mogu promijeniti. Događaji tijekom godine mogu promijeniti važnost zračnog prometa, prijevoza, trgovina, sezonskih događanja ili pojedinih organizacija. Prošlogodišnja izvješća i dalje su korisno polazište, ali ne bi smjela postati ovogodišnja procjena.
Ključno pitanje stoga nije hoće li se iste prijetnje vratiti, nego kako su se zlonamjerni akteri, njihove mogućnosti, taktike i mete promijenili od prošle godine.
Na što obratiti pozornost
Phishing i lažno predstavljanje potpomognuti umjetnom inteligencijom, promjene u metodama društvenog inženjeringa, kriminalne aktivnosti usmjerene na trgovinu, logistiku i sustave plaćanja, neprijateljsko izviđanje oko mjesta okupljanja, prijetnje zračnom i ostalom prometu, ekstremističke poruke usmjerene na blagdanska okupljanja te prilagodbe ranije uspješnih metoda napada.
Što to znači za sigurnost?
- Sezonsku procjenu temeljite na aktualnim obavještajnim podacima, a ne na prošlogodišnjim zaključcima
- Iznova procijenite namjere, mogućnosti, taktike, tehnologije i omiljene mete zlonamjernih aktera
- Provjerite odgovaraju li postojeće mjere današnjim, a ne nekadašnjim prijetnjama
- Podignite svijest zaposlenika o sve uvjerljivijim pokušajima lažnog predstavljanja
- Preispitajte sigurnost putovanja u razdobljima najvećeg prometa
- Osigurajte jasne postupke eskalacije i odlučivanja i u razdobljima kada radi manje zaposlenih
Kategorija prijetnje možda je poznata. Akter, njegove mogućnosti i metoda možda nisu.
Ključni datumi u studenome
- studenoga: izbori na sredini mandata u SAD-u
- studenoga: godišnje hakerske akcije Million Mask Marc
- studenoga: sindikalni štrajkovi u Francuskoj
- i 7. studenoga: europski dani akcije protiv izgradnje velikih podatkovnih centara
- do 20. studenoga: COP31, Antalya, Turska
- do 12. studenoga: najavljeni prosvjedi u Washingtonu
- studenoga: antiratni prosvjedi i štrajkovi u Europi
- studenoga: najavljena turneja generacije Z „Revolution Europe Tour“
- studenoga: Dan zahvalnosti
- studenoga: Crni petak
- prosinca: Božić (u najavi)
- prosinca: doček Nove godine (u najavi)
Završne misli
Pet ovomjesečnih kretanja pokazuje koliko brzo poznata pitanja mogu dobiti novo značenje. Poruke i taktike prosvjeda šire se sve brže. Rizik povezan s izborima može potrajati i nakon samog glasovanja. Infrastruktura umjetne inteligencije stvara nove mete i nova nezadovoljstva. Vlade sve više naglašavaju zajedničku otpornost. Zlonamjerni akteri koji djeluju u blagdanskoj sezoni dobivaju nove alate i prilagođavaju provjerene metode.
Uloga sigurnosti i obavještajnog rada jest prepoznati te promjene dovoljno rano da organizacije mogu djelovati. To znači razlikovati prijetnju od rizika, vjerojatnost od učinka te pojedinačne informacije od značajnih obrazaca. Znači i razumjeti gdje je organizacija ranjiva te koji su ljudi, imovina i procesi dovoljno važni da zahtijevaju djelovanje.
Najvažnije je da upozorenje bude povezano s odlukama. Studeni najbolje neće proći organizacije koje pokušavaju prepoznati svaki incident prije nego što se dogodi, nego one koje uoče kada se rizik promijenio, razumiju zašto je to važno i već znaju što će poduzeti.
